Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Centralna banka BiH, specifičnosti funkcionisanja". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

Banja luka

SEMINARSKI RAD

Predmet: ¨Globalni financijski madžment¨

Tema: Centralna banka BiH,

specifičnosti funkcionisanja

Banja Luka

SADRŽAJ:

UVOD

CENTRALNI DIO RADA

ZAKLJUČAK

LITERATURA

2

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

Banja Luka

Centralna banka BiH, specifičnosti poslovanja

UVOD

CENTRALNA BANKA

Centralna, središnja ili emisiona banka je glavna monetarna institucija u svakoj državi, ona se još zove i ¨BANKA BANAKA¨. Emisijska ( sradišnja ) banka smatra se jednim od najvećih izuma čovječanstva, pa se tako kaže da su tri otkrića u istoriji najvažnija: vatra, točak i centralna banka.

Centralne banke kao institucija, historijski gledano nastale su relativno kasno, tako je npr. 1900 godine, u svijetu bilo svega 18 centralnih banaka, dok danas imamo 172 centralne.

Prva centralna banka u svijetu osnovana je u Švedskoj 1668. godine, zatim u Engleskoj 1694. godine ( Bank of England ) a u SAD-u tek je 1913.godine osnovana centralna banka.

Osnovni razlozi zašto centralne banke čine stub monetarnog i bankarskog sistema u svakoj državi su:

One su od države jedine ovlaštene banke koje emitiraju novac – novčanice kao oficijalni novac u državi,

One su odgovorne za sprovođenje monetarne politike i za stabilnost novca ( domaće valute ) i

One predstavljaju tzv. ¨Posljednje utočište¨ ( oslonac ) bankarskom sistemu ( komercijalnim bankama ) u smislu kreditnog oslonca, regulatora likvidnosti i kreditne sposobnosti komercijalnih banaka

( čitavog bankarskog sistema države ).

3

Od komercijalnih banaka, centralne banke se razlikuju po slijedećem:

Nemaju poslovne kontakte sa preduzećima i stanovništvom kao

komercijalne banke. Veza npr. sa privredom je indirektna, preko komercijalnih banaka,

3. Centralna banka za razliku od komercijalne banke nikad ne može biti

nelikvidna jer ima privilegiju ( monopol ) emisije novca. Ona kreira novac ( tzv. primarni novac ) ex nihilo tj. ni iz čega,

4. Kod komercijalne banke veličina pasive ( obim izvora sredstava )

određuje njenu aktivu ( plasmane ), dok je kod centralne banke

obrnuto,

5. Samo centralna banka emitira efektni tj. gotov novac ( novčanice i

kovanice ), a to je primarna emisija i primarni novac, dok

komercijalne banke mogu emitirati samo depozitni novac

( sekundarna emisija i sekundarni novac) putem kreditne aktivnosti.

...

 

-----------------------OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.--------------------------------------    

www.maturskiradovi.net

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

maturskiradovi.net@gmail.com